Ana Barbarić, mlađi asistent 
Katedra za bibliotekarstvo 
Odsjek za informacijske znanosti 
Filozofski fakultet u Zagrebu 
E-mail: abarbari@ffzg.hr 
 

Na temelju pretraživanja WebPAC-a (WWW OPAC-a) i komercijalnih baza podataka na WWW-u, možemo zaključiti kako dotični sustavi još nisu oblikovani na način koji bi krajnjim korisnicima, istovremeno, jamčio jednostavnu uporabu i učinkovito pretraživanje. 
 
Dobro oblikovan informacijski sustav podrazumijeva visok stupanj usklađenosti svojih sastavnih dijelova. Korisničko sučelje je onaj dio sustava na kojem je vidljivo da li su svi dijelovi sklopljeni u cjelinu koja omogućava lako i uspješno korištenje. Na oblikovanju današnjih informacijskih sustava zbog njihove povećane složenosti rade različite grupe stručnjaka. Nedostatak njihove međusobne komunikacije jedan je od glavnih uzroka lošeg funkcioniranja sustava kao cjeline. 
 
U radu će se pokušati prikazati međusobni odnosi sastavnih dijelova informacijskih sustava: baze podataka, pretraživača i sučelja. Preko odabranih primjera će se ukazati na uspješna rješenja koja korisnicima osiguravaju učinkovitu uporabu sustava. 
 
 

Alemka Belan-Simić i Boris Badurina. 
Knjižnice grada Zagreba 
10 000 Zagreb 
Starčevićev trg 6 
Tel. 4572-344, faks 4572-089 
e-pošta: kgz@kgz.hr 
www.kgz.hr 
 

Ciljevi radionice: 
Narodne knjižnice, kao mjesto javnog pristupa umreženim informacijama, i kod nas danas u sve većoj mjeri izrađuju i razvijaju svoje web stranice. Na njima predstavljaju svoj rad, ali i uvode nove sadržaje i usluge, prije svega u informativno-referalnoj djelatnosti. Kako su narodne knjižnice i mjesta okupljanja informacija u lokalnoj zajednici radionica ima za cilj osvijestiti pretpostavke i postupke koji su bitni za zadovoljavanje potreba najšireg kruga korisnika. 

Struktura radionice: 
1. Zadaće web stranica narodne knjižnice 
2. Sadržaj web stranica 

- opće obavijesti/kontaktne informacije  
- informacije o uslugama koje knjižnica pruža (u svojem prostoru i online) i uvjeti korištenja prostora, građe i izvora informacija 
- e-katalog  
- događanja u knjižnici 
- veze prema ustanovama i pojedincima te događanjima u lokalnoj zajednici (komunalne, kulturne, zdravstvene, obrazovne informacije… - mogućnost suradnje s AKM ustanovama na lokalnoj razini) 
- veze prema kvalitetnim izvorima informacija na Internetu (referentni izvori informacija, službeni izvori informacija, edukacija preko Interneta, izvori koji se tiču biznisa, trgovine, transporta, malog obrtništva, izvorima za zabavu i rekreaciju, izvorima svrstanih po temama (npr. umjetnost, pravo, kultura življenja, zdravlje…)

Ivana Boras 
EVENT d.o.o. 
 

Sve češće nam pristižu upiti specijaliziranih grupa sa specifičnim interesom za određeno područje kulture: arheologija, arhitektura, povijest  i drugo. Takav profil ljudi želi upoznati i “osjetiti” našu kulturnu baštinu, kako kroz posjet muzeja i značajnih spomenika/ lokaliteta, tako  i kroz druženje sa stručnjacima iz Hrvatske.  

Za realizaciju ovakvih programa nužna je dobra suradnja između muzeja, te  ostalih ustanova u kojoj rade stručnjaci raznih profila, i turističkih agencija  koje od istih trebaju savjetodavnu ulogu kod formiranja programa, te kod same realizacije, pomoć u vidu stručnih kadrova za određena područja koji će se pridružiti grupi tijekom boravka u Hrvatskoj. 

Program u prilogu je rezulat odlične suradnje između Event-a i Arheološkog Muzeja u Zagrebu, kao i ostalih Arheoloških Muzeja na turi, koji su spremno dočekali i pokazali vrlo stručno našu bogatu kulturnu baštinu. Bez njihove stručne pomoći na području arheologije, pri sastavljanju i realizaciji programa, mi ne bismo mogli zadovoljiti specifične zahtjeve naših gostiju (stručnjaka -arheologa iz Švicarske). 
 
 

Day 2  
Breakfast. 
Departure by coach to Pula. 
Lunch at Lovran Taver in a old city.  
The oldest settlement of those that developed on the eastern steep slopes of Učka Mountain – first time mentioned in the 7th century. 
Drive to Pula ( 1 hour ). 
Archaeological Museum of Istria: Predhistory – Middle Ages 
Roman Amphitheatre: 1 st C.A.D. 
Walking tour: Roman sites, Temple of Augustus, 2 B.C. – 14 A.D. 
                      Roman Mosaic, “Dirce’s Punishment”, 2nd C.A.D. 
                      Triumphal Arch of Sergius, 27 B.C. 
Transfer by ferry to Brijuni Island. 
Dinner. 

Day 3  
Breakfast. 
Sightseeing of Brijuni Island. 
Bizantyne castrum and the remains of the Roman villa rustica 1st. B.C. 
Return transfer to Pula and drive to Poreč (1,5 h). 
Lunch:  
Afternoon sightseeing of Poreč.  
More then 2000 years of history of Poreč, which was founded by Romans, is reflected in the palaces, facades, churches and lanes. One of the most valuble Croatian sacral monuments, Euphrasius Basilica – whole complex entered 1997 the UNESCO’s World heritage list. 
Departure to Opatija (2,5 h) 
Dinner at local Restaurant. 

Day 4  
Breakfast. 
Departure to Zadar (4,5 h). 
Lunch at  Zadar 
Sightseeing of Zadar – Old Town. 
Dinner.  

Day 5  
Breakfast. 
Departure to Split (3 h) 
Walking tour: Diocletian’s Palace, Archaeological Museum 
Lunch at local Restaurant  
Afternoon visit to Salona. 
Dinner at  local Restaurant. 

Day 6  
Breakfast. 
Departure to Dubrovnik (4 h). 
Lunch at local Restaurant.  
Sightseeing of City of Dubrovnik – Old Town, city walls. 
Cockatil and concert of Dalmatian “klapa” 
 at Closter of Little Brothers or at one of the churches in Old Town. 
Dinner at local Restaurant. 

Day 7  
Breakfast. 
Half day excursion to  Metkovic – Narona (1,5 h drive)  
and Mogorjevo.  
Narona monuments have been noticed in science as a very important source for the research of all aspects of Roman life in the Dalmatian province. Large number of Roman inscriptions uncovered on this site (about 200 preserved) and from other archaeological subjects which were found here by chance. The most impressive monument of old Narona is it’s city walls spreading like a fan, from the top to the hill. 
Head of the emperor Vespasian, exhibited in the Archaeological in Vid 
At Čapljina, Hercegovina, north of Narona along the Neretva River are very well preserved remnants of a late Roman fortified farmstead home in the form of military camp – Mogorjelo. 
Lunch at Mogorjevo – local specialtie eel. 
Dinner in Dubrovnik:  

Day 8  
Flight from Dubrovnik  to Zagreb.  

Transfer to nearby place Andautonia ( 20 min.): Roman municipium. 
Archeological park Šćitarjevo  Roman setlement from 1st – 4th century A.D. 
Sightseeing of park with snack. 

In collaboration with our various partners Foto Marburg produces, collects, makes accessible, and publishes images and data pertaining to European art understood in its broadest sense. In order to promote tradition and scholarship, research and teaching, general and specialized education, we build, on the basis of common work procedures, collective, image-based structures that convey cultural history through information and interaction. These include the Bildindex der Kunst und Architektur (image-archive of art and architecture), the Manuscripta mediaevalia (Manuscript database) and the Schule des Sehens (Virtual University).  
Foto Marburg is part of the Institute of Art History of the Philipps-Universität Marburg. In observance of a decision of the Wissenschaftsrat it functions as a German center of documentation for art history. The most important organisations supporting Foto Marburg with grants are the Volkswagen Foundation and the German Research Council (DFG).  

Bildindex der Kunst und Architektur (http:/www.bildindex.de) 

The Picture Archive is a reference work and guide to art and architecture in Germany. It is a non-commercial operation and is available free of charge. In topographical order it provides 1.4 Million historical photographs of art and architecture from various sources. An accompanying database gives more detailed access to 310.000 works of art, which have been catalogued within the framework of various projects, particularly the Marburger Index and illustrated museum catalogues published on CD in the so-called Diskus-Series. 

Manuscripta Mediaevalia (http://www.manuscripta-mediaevalia.de) 

The manuscript database - ran by Bildarchiv Foto Marburg, the Staatsbibliothek zu Berlin and the Bayerische Staatsbibliothek München - makes 39.000 medieval manuscripts accessible to the public. The Information mainly derives from register entries of 200 printed catalogues, combining these records directly with the manuscript descriptions of the catalogues using digital reproduction. 

• portal koji vam na jednom mjestu  pruža sve raspoložive informacije o hrvatskoj kulturi i koji vas vodi u šetnju hrvatskim kulturnim web prostorom
• prikaz hrvatske kulture  namijenjen i kulturnim profesionalcima i široj kulturnoj javnosti
• dvojezičan prikaz - predstavljanje hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu

• jer za sada ne postoji mjesto na internetu na kojem se mogu pronaći svi relevantni podaci i linkovi povezani uz hrvatsku kulturu
• jer ne postoji jedinstveno mjesto koje pruža pregled i uvid u hrvatsku kulturu na webu i izvan njega
• jer ne postoji jedinstvena prezentacija hrvatske kulture prema europskoj i svjetskoj javnosti

Portal Culturenet – sadrži 6 segmenata, 6 perspektiva kroz koje možemo gledati na hrvatsku kulturu: 

1. Pogled kroz sliku - svaki pristup portalu donosi novu sliku iz baštine ili iz suvremene kulturne zbilje: kazališne i plesne predstave, spomenici, umjetnička djela... Slika upućuje na sadržaj s kojim je povezana. 

2. Panorama - strukturirani pregled pojedinih područja kulture (glazba, film, kazalište, ples...). Urednički i autorski radovi stručnjaka i poznavaoca pojedinih područja koji donose pregled područja kroz prostor i vrijeme te strukturirane informacije i linkove na daljnje sadržaje na web-u. 

3. Katalog kulturnih institucija - najpotpuniji web katalog hrvatskih kulturnih institucija i institucionaliziranih projekata. Zapis o institucij nudi ili vodi do svih raspoloživih podataka o pojedinoj instituciji (adresni i kontaktni podaci, ime ravnatelja, imena, telefoni i e-mail adrese kontakt osoba, kratki opis djelatnosti, popis publikacija koje izdaje, opis manifestacija koje organizira, linkovi na sve web stranice povezane uz navedenu instituciju) 

4. Manifestacije i kulturna događanja daju kratki opis manifestacije, kontaktne podatke organizatora, i adrese svih relevantnih web - stranica. Segment je pretraživ po područjima, datumima i regionalno. 

5. Info – servis – informacije o natječajima, stipendijama, otvorenjima izložbi, predavanjima, nagradama, programim pojedinih manifestacija... 

6. Korisno - upućuje na posebno korisne i zanimljive sadržaje unutar portala Culturenet i drugdje na web-u. 

  
Partneri i sponzori projekta: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Institut Otvoreno društvo – Hrvatska, Europska kulturna fondacija (European Cultural Foundation), Microsoft Hrvatska, ECS, HT 
 
 
 
 
 

Ivica Čačić 
  

  
Tomislav Čepulić  
 

Iva Čukman, viši restaurator 
Antonina Srša, viši restaurator 
Ksenija Pintar, restaurator 
Jasminka Podgorski Antolović, restaurator 
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 
 

Ovim bismo izlaganjem željeli predstaviti na koji način je u Restauratorskim radionicama Muzeja za umjetnost i obrt vođena dokumentacija, kakvo je stanje sada i što bismo htjeli postići. 
Prikazat će se proces dokumentiranja od trenutka kada predmet dođe u radionicu do trenutka kada je zahvat završen s osvrtom na forme dokumentacije. Prikazani primjeri će biti iz Radionice za tekstil i Radionice za slikarstvo i polikromnu skulpturu. 
 
 
 
 
 
 

 
Vesna Dakić 
Tehnički muzej 
 

Dosadašnja praksa u označavanju eksponata u Tehničkom muzeju pokazala je svoje manjkavosti. Naime, inventarne su oznake ispisane na karticama koje su zaštićene prozirnim plastičnim koricama i obješene na eksponate. Zamjena kartica ili njihov gubitak pri manipulaciji eksponatima zadavali su nam dosta problema. U eri kompjuterizacije i mogućnosti povezivanja različitih informacija o nekom predmetu, sustav s crtičnim kodovima nametnuo se kao logično rješenje u izboru novoga medija. 

Crtični kod (bar-code) prisutan je u ljudskoj djelatnosti preko četvrt stoljeća. To je uobičajeni način obilježavanja robe u trgovinama i skladištima, prtljage u zračnim lukama, farmaceutskih proizvoda, inventara itd. Radi se o nizu paralelnih crta različitih širina koje predstavljaju brojeve ili slova. Pojednostavljeno – crtični kod je smisleni slijed tamnih crta i svijetlih međuprostora koji predstavlja sliku slovčanih ili brojčanih podataka o predmetu. Tu sliku ručni terminal (skener) opet pretvara u oznaku, odnosno broj, a on je ključ za bazu podataka s ostalim podacima o predmetu. Sliku slovčanih i brojčanih podataka potrebno je raditi zbog toga što postojeća elektronska oprema može raditi samo s podacima koji su u obliku prikladnom za elektronsko prikupljanje i obradu.  

Za uspostavljanje sustava automatske identifikacije predmeta potrebna je hardverska i softverska oprema, a temeljna su njegova pretpostavka naljepnice sa crtičnim kodovima. Hardversku opremu čine računalo, ručni terminal, komunikacijski modul i tiskač naljepnica, a softversku komunikacijski program. Sukladno tomu, Tehnički muzej nabavio je ručni terminal, komunikacijski modul i komunikacijski program. Naljepnice smo dali tiskati kao vanjsku uslugu. Kao izvor informacija za naljepnice služi nam softverski paket ProMUS pomoću kojega obrađujemo podatke o našim eksponatima. Potrebne informacije transformiramo u oblik potreban za tisak i u obliku baze u Accessu predamo na tiskanje. Gotove naljepnice zalijepimo na eksponate ili na čvrstu podlogu koju onda pridružimo eksponatu.  

Ručni terminal potreban je za prikupljanje podataka. Podaci iz njega prenose se u računalo pomoću komunikacijskoga programa. Prijenos podataka moguć je u oba smjera. Na taj se način prikupljeni podaci o eksponatima koji se nalaze u izložbenim prostorima i čuvaonicama obrađuju na računalu, oblikuju po želji i tiskaju.  

Nakon početnoga sređivanja koje će, sasvim sigurno, potrajati jedno vrijeme, sve inventure i revizije koje će uslijediti u Tehničkom muzeju biti će lako, brzo i točno provedive.  
   
    

U izlaganju se obrađuje problematika zastupljenosti heritološih tema u programima studija  informacijskih znanosti u Hrvatskoj i svijetu.  

Komparativnom analizom programa želi se ukazati na potrebu razvijanja  
programa koji će studente upoznati s načelima, kriterijima vrednovanja i načinima rada s građom i informacijama o baštini u globalnome informacijsko okruženju.  

Posebna će se pozornost  usmjeriti na utjecaj globalizacije s jedne i i promicanje baštinske građe s druge strane kao i na znanja koja su potrebna za uspostavu suradnje između arhiva, muzeja i knjižnica.  
  

1)  «Tko ie bila Grička vještica»  - projekt koji uključuje turističku stazu sa posebno uređenim 
postajama gdje bi se «ii iivo» posjetila mjesta koja su imala ključnu ulogu u događanjima iz 
povijesti Zagreba, a vezano za vrijeme progona vještica. U toku su pripreme te bi poietak bio u 
proljeće 2003. godine. Početna točka je «Muzej grada Zagreba)>, koji već ima stalni postav koji 
govoru o progon vje5tica i posjeduje  eksponate iz tog doba. Staza bi uključivala obilazak 
lokaliteta u Gornjem gradu, nastavak Mesničkom ulicom do mjesta gdje su spaIjivali vještice. 
Predviđeno je da se dio zbivanja napravi i u podzemnim prolazima ispod Gornjeg grada. Projekt 
6e imati dvije mogućnosti te t« se nuditi kao poludnevna i kao cjelodnevna tura tako da je dulja 
mogućnost obilazak okolice Zagreba i posjet Kleku gdje su se «vještice» skupljale na poznatim 
«spravišćima». Projektom je predvidena izrada botaniike staze gdje bi se «u iivo)> upoznalo 
dvadesetak najvažnijih biljaka koje su se koristile za pripremu «Čarobnih» i ljekovitih napitaka, a 
koje su i danas interesantne kao začini, dodaci prehrani i u izradi kozmetičkih proizvoda. V 
projekt ćemo uključiti i prerađene crtice i pikanterije iz arhiva grada Zagreba koje govore o 
progonu vještica i o njihovim bizarnim priznanjima, ovi tekstovi tiskati ie se u obliku 
informativne knjižnice, a uz prijevode na svjetske jezike postati ie i interesantni  materijal u 
promotivnoj kulturno-turističkoj ponudi Zagreba. V tijeku su pripreme da se poznati roman 
Marije Jurić Zagorke « Tajna krvavog mosta « i « Grička vještica» prevedu barem na engleski i 
njemački jezik te da se uključe u projekt kao dio promocije Zagreba. Napravljen je već 
promotivni napitak koji ie sluXiti i kao suvenir . Radi se o eliksiru cc~arobni napitak GriCke 
vještice» koji je atestiran i proizvodi ga «Ekoherbalia» d.o.o. u suradnji sa prirodoslovnim 
društvom « Ljekovita biljka». Napitak sluK za krijepljenje organizma i kao afrodizijak ,a u izradi 
su koriStene autohtone ljekovite biljke na5eg podruija. Popratai sadriaji koji ie upotpuniti ovu 
poludnevnu odnosno cjelodnevnu turu su i vještiiji zaiogaji koji ie se moii kuiati. PripremUeai su 
i recepti «Vjrit«<je laihmJe» po kajima ie se pripre~moti jda i napitei, koji ie posjetiteiji staze 
moil konznmirati u obliku okrepe ili ruCka, zavisno od ponude i veliCine grupe. 

2)  «Vitez slavonske ravni - slavonska svadba» - program koji ukijuiuje maStovito razradenu 
simulaciju slavonske svadbe sa elementima folklora, narodnib obiiaja i rituala, gastronomsku 
ponudu i sve ono po Cemu je Slavonija prepoznatijiva i jedinstvena: kao ito su bogatstvo folklora 
i narodne baStine, rituali, izvorna narodna glazba, jedinstvena flora i fauna sa naglaskorn na 
slavonsku Sumu i Podunavlje, gostoljubivost domaiina te kulinarski specijaliteti i probrana 
slavonska vina, a gdje su turisti i posjetiteiji aktivni sudionici a na samo pasivni promatraii. Ovo 
je i moguinost proSirenja gospodarsko-turistiike ponude gdje organiziranje ovakvih svadbi moie 
postati novi naiin prezentacije i izvora priboda za Slavoniju. I za naSe i za domaie goste moie se nuditi moguinost stvarne svadbe odnosno vjenianja prema narodnim obiiajima i predaji. To je i 
izvanredan i maitovit naiin da se proslavi godiSnjica poznanstva, braka ( pogotovo obljetnice kao 
Sto su srebroi i zlatni pir). 
Posebni ielimo naglasiti da je Zagreb polazna i zavrSna toika ovog izleta koji ie se nuditi i kao 
interesantna tura kod kongresa, simpozija, posjeta visokih delegacija i sliino, a dovoljno je 
atraktivan za domaie goste kao predmet struinih putovanja, daikih izleta i sliino.Za realizaciju programa ( već smo krenuli sa prvim grupama, indikativno je da je studijska putovanje bugarskih novinara bilo prvo) odabrali smo Vinkovce sa okolicom. Vetinu zbivanja smjestili smo u autentiino prikazanom Sokaikom dvoriitu ( stan ili sala5) sa svim popratnim 
objektima i domadm iivotinjama koje mu po tradiciji pripadaju. Ovaj Sokaiki stan okruieii je 
Sumom i opasan riJekom Bosut te je pravi raj za one koji traie povratak prirodi i proilosti, a 
udaljen je samb 5 km od Vinkovaca. 
 
 

Davor Fulanović 
Božica Škulj 
Tehnički muzej  
 
 

Od sama svečana otvaranja za javnost 1963. udjel obrazovne komponente u zagrebačkom Tehničkom muzeju bio je nerazmjerno velik u odnosu na ostale segmete njegova rada. U osnovnom konceptu njegove djelatnosti kao klasičnoga muzeja tehnike, ali i centra znanosti, obrazovnoj ulozi dano je primarno značenje. Tadanji intenzivni procesi industrijalizacije društva fascinirana burnim razvojem tehnike te nastojanja da se mlađi naraštaji tehnički opismene pogodovali su afirmaciji upravo te uloge Muzeja. Ne čudi stoga iznimno veliko zanimanje i neuobičajeno velik broj posjetitelja u godinama nakon otvaranja, koji ubrzo nadmašuje stotinjak tisuća godišnje. Pretežno su to bili posjeti školske mladeži, koja je skupno vođena kroz Muzej, odnosno tisuće informativnih vodstava koja su svake godine obavili vodiči i demonstratori Muzeja. Specifičnost pojedinih odjela i zbirki Muzeja (rudnik, planetarij, demonstracijski kabinet Nikole Tesle i sl.) ne pogoduje samostalnom razgledanju Muzeja, no razni oblici rada s grupama u osnovi su posljedica usvajanja sustavnoga podučavanja posjetitelja.  

Edukacijska komponenta danas se u Tehničkom muzeju ostvaruje metodskim jedinicama, predavanjima, seminarima i praktikumima, izvođenjem demonstracija i pokusa pred školskim skupinama različitih profila i uzrasta. Kustosi Muzeja izvode metodske jedinice od jednog školskog sata sa zadanim temama iz nastavnih programa tehničke kulture, fizike, kemije, biologije i ostalih predmeta osnovnih i srednjih škola. U suradnji s relevantnim institucijama organiziraju se seminari za profesore osnovnih škola, gdje se oni upoznaju s postavom Muzeja komplementarnim sadržajima nastavnih programa. Treći oblik edukacije predavanja su vanjskih suradnika i kustosa Muzeja o različitim temama iz znanosti i tehnike. Znatan broj predavanja izvodi se u planetariju s tematikom astronomije i astronautike, a predavanja Znanstveno popularne tribine Tehničkog muzeja često su usredotočena na aktualna događanja, a manji je udjel predavanja za studente fakulteta Zagrebačkog sveučilišta (RGN, FER, FSB). U sklopu programa Primjena nuklearne fizike karakteristična su predavanja koja prethode odlasku u Nuklearnu elektranu Krško. Eksperimentalno–didaktička djelatnost Muzeja svodi se na izvođenje demonstracija i raznih pokusa, gdje učenici usvajanjem spoznaja vlastitim iskustvima stječu znanja na vrlo kvalitetan način.  

Uvrštenjem razgleda odjela stalnoga postava Tehničkoga muzeja u programe predmeta tehničke kulture petih i šestih razreda osnovnih škola dokazana je ispravnost teze o afirmaciji Muzeja kao prikladne institucije za obradbu pojedinih tema iz nastavnih jedinica. Ostaje nedovoljno iskorišten potencijal u području visokog školstva, gdje će se uvođenjem kolegija iz povijesti tehnike i tehnologije na tehničkim fakultetima Muzeju širom otvoriti vrata novih obrazovnih procesa.  

Melita Hlastec-Ljubačev 

 Na osnovu snimljenog stanja, tj. uvidom u postojeće riječke muzeje, a to su:  

1. Muzej Grada Rijeke  
2. Muzej suvremene umjetnosti  
3. Pomorsko-povijesni muzej  
4. Prirodoslovni muzej, 

1. POVIJEST ŠKOLSTVA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE  
-STALNI POSTAV: -galerija poznatih likova (učitelja)  
-izložena građa, zapisi, dokumenti  

2. OBRAZOVANJE BAŠTINOM - ISKUSTVENA CJELINA  
-educiranje: STJECANJE VJEŠTINA uz demonstracije (zanimanja PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE: npr. pletenje mreža, košara, kovački zanat, grnčarija itd.)  
-povremene tematske izložbe  

3. OBRAZOVANJE ZA BAŠTINU - STJECANJE ZNANJA  
-POKRETNE IZLOŽBE (vrtići, škole, fakulteti...): -po karakteru DIDAKTIČKE, koje bi tematski bile prilagođene uzrastu, ali i nastavnim programima  
     -zasnivane na MUZEALIJAMA (primarne i sekundarne), koje bi u svrhu "pričanja priče" bile prigodno posuđene iz Muzeja Hrvatske.  

      Druga i treća cjelina bi također pratile sve muzeološke manifestacije (simpoziji, seminari,  
projekcije, radionice...). Zamišljeno je da tri navedena odjela sačinjavaju muzejsku cjelinu. Stoga kao lokaciju predlažem VOJARNU na Trsatu.  
  
  
  
  

Aleksandra Horvat  
Katedra za bibliotekarstvo  
Odsjek za informacijske znanosti  
Filozofski fakultet u Zagrebu  
e-mail: aleksandra.horvat@zg.hinet.hr  
 
  

U radu će se prikazati preliminarni rezultati istraživanja provedenog među hrvatskim knjižničarima zaposlenim u različitim vrstama knjižnica i na različitim poslovima. Istraživanje će biti provedeno putem upitnika. Pokušat će se saznati koje vrijednosti knjižničari smatraju osnovnima za svoju profesiju, kao i da li se njihovi stavovi podudaraju ili razlikuju od stavova američkih i europskih knjižničara prikazanih u dosadašnjim istraživanjima i drugim radovima o profesionalnim vrijednostima, posebno onima objavljenima u razdoblju od 1998. do danas (M. Gorman, R. Hauptman, W. C. Koehler idr.). Rezultati istraživanja moći će poslužiti i u praktične svrhe, na primjer pri preradbi Etičkog kodeksa Hrvatskoga knjižničarskog društva.  

U proljeće 2000. g. uspostvljen je site Galerije Klovićevi dvori , URL: www.galerijaklovic.hr
s ciljem da primjereno našoj intenzivnoj muzejsko-galerijskoj, marketinškoj i pedagoškoj aktivnosti pruži mogućnost svakodnevnog ažuriranja, mijenjanja podataka, unosa novih tekstova i slika, te pravodobnog informiranja posjetitelja.

Vizualna dojmljivost samog site-a ostala je tako u drugom planu, a viša informatičarka Galerije Klovićevi dvori, Dubravka Tomljanović i viša kustosica Koraljka Jurčec Kos, od tada do danas svakodnevno samostalno rade u Microsoftovom programskom paketu FrontPage2000 i odmah publiciraju unesene podatke na zakupljeni prostor pri server provideru (Iskon). Svako drugo rješenje uključivalo bi angažiranje raznih vanjskih suradnika koji bi vjerojatno poboljšali dizajn site-a, ali ne bi mogli udovoljiti potrebama galerije za svakodnevnim mijenjanjem tekstova, fotografija i ažuriranjem kalendara događanja. www.galerijaklovic.hr ima 20 mb koji pokrivaju tri izlagačka prostora: Klovićeve dvore, Gradec i Kulu Lotrščak, kronologiju događanja od 1982. do danas, rubriku INFO s podacima o radnom vremenu, cijenama ulaznica i dvadesetak struci korisnih linkova, te rubriku U PRIPREMI s informacijama o tromjesečnom izložbenom programu. Sve do sad dizajnirane i publicirane stranice pohranjene su na CD-ovima u našoj dokumentaciji. Site je dvojezičan i prijavljen je na brojne pretraživače: Yahoo, Google, Alta Vista.

Slijedeći naš korak u poboljšanju kvalitete naših stranica jest postupno objavljivanje fundusa zbirci koje su u našem vlasništvu ili kod nas u pohrani, primjerice zbirka Perčić, zbirka Herman, zbirka Kopač i zbirka Crnobori. Do sada se nije dogodilo da je pristup našim stranicama bio nemoguć zbog rada na njima ili da podaci nisu ažurirani. Prema osnovnim elementima koncipiranja WWW stranica uopće, za sada se trudimo slijedeće:

• poznavati vrstu publike koja će posjećivati stranice;- u konkretnom slučaju to su učenici, studenti, umjetnici, povjesničari umjetnosti, novinari... i tekstualno su stranice i namijenjene njima kao točna informacija uz slikovni primjer.
• odabrati vizualni koncept; minimalna vizualna «dizajniranost» WEB-a, a maksimalno poštivanje postojeće digitalne ili tiskarske obrade umjetnine, budući da je u kreativnom nizu umjetnik, fotograf, grafički dizajner; kustos i urednik kataloga na prvom mjestu, a dizajner WWW stranica na posljednjem mjestu, iz jednostavnog razloga jer WEB za sad, nije prvi i osnovni medij djelatnosti naše galerije. 
• poštovati uvjet dostupnosti svake stranice sa osnovne, te čitljivost svake stranice s obzirom na veličinu stranice i rezoluciju slika

Sa korisničke strane brinemo o slijedećem:
 

• ažurnosti – brzini osvježavanja stranica
• kredibilitetu – stručnosti i vjernosti izvora podataka koje je uspostavljena direktnom komunikacijom sa producentima pojedinih programa i minimalnim korištenjem linkova na stranice čija trajnost i ažurnost nije zajamčena
• pouzdanosti – postojanju podataka u budućnosti
• svrhovitosti – pravovremena i točna informacija o otvorenjima izložbi, izložbama u tijeku i sl.
• «dubini» materije- količini i temeljitosti obrade podataka koja je zadana dimenzijama zakupljenog prostora na serveru.
• jednostavosti uporabe  to jest navigacije

mr. oec. Vesna Jurić Bulatović 
voditeljica marketinga 
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 

U uvodnom dijelu govorit ću o nužnost primjene marketinga u svim područjima privrednih i neprivrednih djelatnosti koja je neosporna, a današnji trendovi razvoja idu u smjeru iznimne ekspanzije uslužnih (to znači i društvenih) djelatnosti. U tom smislu primjena marketinga u kulturi ili bolje rečeno organizacija rada i poslovanja institucija u kulturi na marketinškim principima imperativ je vremena. 
Da bi institucije u kulturi mogle ispuniti svoju društvenu zadaću, a korisnici kulturnih dobara (proizvoda) svoje potrebe nužno je održavati komunikacijski kanal između institucije i vrlo sofisticiranog okruženja. 
Situacija u Hrvatskoj na tom području je više - manje poznata, a svijetli primjeri aplikacija marketinga u institucijama kulture, daju nam nadu za razmišljanje da ipak postaje dominantno mišljenje da kultura nije nužno potrošnja. Kultura je postala pravo svih, ona se nužno demokratizira, broj konzumenata “kulturnih proizvoda” postaje sve veći, to znači kulturu treba spretno i vješto upakirati, odrediti njenu cijenu, ponuditi tržištu i na kraju prodati. Ona će naći svoje zagovornike i kupce. Suvremeni potrošač kulture želi u svom mikro svijetu imati dio globalnog svijeta kulture. Ujedno to znači da se institucije u kulturi (kazališta, muzeji, galerije, koncertne dvorane i sl.) moraju “osloboditi” svoje samodovoljnosti i samozatajnosti, da na koncu počnu misliti o efikasnosti, poslovnosti, isplativosti i tako dalekoj, a tako dragoj kategoriji - profitu. U tom kontekstu vrlo je važno očuvati etičnost, stručnost, senzibilitet te znanstveni i kulturni dignitet institucije, a pripisivanje marketingu isključivo ekonomsko značenje, u istoj je zabludi kao i negiranje primjene marketinga u kulturi. 
Na konkretnom primjeru prezentirat ću način funkcioniranja službe marketinga u Muzeju za umjetnost i obrt - izložit ću sve aspekte priprema, operacionaliziranja, provedbe, kontrole i rezultata pojedinih kulturnih projekta. U tom smislu danas se posebno apostrofira sponzoriranje kulture uopće, a na primjeru sponzoriranja pojedinih projekata Muzeja za umjetnost i obrt vidjet će se zorno kako to funkcionira u praksi. 
  

Neda Žic Cepić 
Turistička zajednica Zagreba TIC 
nziccepi@iskon.hr 
tel. 4814 – 053  
 
 

O kulturnom turizmu u Hrvatskoj govori se gotovo toliko dugo koliko se naši susjedi (Italija, Austrija)  njime aktivno bave, pa ipak taj vid turizma nije još prepoznat kao jedan od ključnih činitelja turističke ponude Hrvatske. Nisu definirane osnovne mogućnosti za razvoj  kulturno turističkih proizvoda, pa čak niti osnovni potencijalni specifični oblici kulturnog turizma koje u Hrvatskoj možemo razvijati.  
Rad će razmatrati specifične oblike kulturnog turizma, te one vidove turizma kojima je kultura sastavni dio. Kako rastuću važnost u svijetu turizma ima onaj segment kojim se bave tzv. neprofitne organizacije, pokušat će se odgovoriti na pitanja što u svijetu znači  “neprofitni turizam”, kojem je profilu posjetitelja okrenut, te koje se organizacije bave tom vrstom putovanja. U okviru rada bit će predstavljena i anketa provedena u ljeto 2002. u Zagrebu, s osvrtom na očekivanja, potrebe te demografske i kulturološke osobitosti posjetitelja grada, kada je u  pitanju kulturni turizam. 
 
 
 

Sofija Klarin, Mira Miletić Drder  
 
 

Na zbirke kartografske građe u knjižnicama uvelike utječu novi načini izrade, prijenosa i prezentacije kartografske građe i prostornih podataka. Primjena digitalnih kamera, satelita i dr. uređaja u kartografiji omogućila je mjerenja, snimanja i izradu  produkata u digitalnom obliku. Usto, u knjižnicama je pokrenut niz projekata digitalizacije u kojima je građa kartografskih zbirki prenesena u digitalni oblik. Za raspačavanje takve građe od autor? i proizvođača do krajnjih korisnika sve više se koristi World Wide Web kao sredstvo pristupa koje omogućuje uspješnu vizualnu prezentaciju i interakciju.  

Kao i kod tradicionalnih nositelja podataka i u slučaju digitalnih manifestacija kartografske građe organizacija građe i podataka o građi ostaje zadatkom knjižničara. S obzirom da elektronička kartografska građa iskazuje svojstva i kartografske i elektroničke građe za katalogizaciju je potrebna uporaba IFLA-inih standardnih bibliografskih opisa za elektroničku građu (ISBD(ER)) i kartografsku građu (ISBD(CM)).  Za opis elektroničke kartografske građe i prostornih podataka koriste se i formati metapodataka kao što su Dublin Core, Content Standard for Digital Spatial Metadata (FGDC-STD-001-1998) koji je objavio Federal Geographic Data Committee i dr.  

U radu će biti prikazani navedeni međunarodni standardi i formati.  Usporedit će se struktura i sadržaj UNIMARC zapisa izrađenih prema propisima ISBD(ER)-a i ISBD(CM)-a te analizirati usklađenost standarda. Kroz primjere zapisa izrađenih uporabom nekoliko formata metapodataka, primjerice DC-a, Content Standard for Digital Spatial Metadata i dr., istražit će se struktura i funkcionalnost zapisa i ukazati na sličnosti i razlike sa zapisima u formatu UNIMARC.  

Andrea Klobučar 
Zoran Svrtan 
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 

Ovogodišnjim izlaganjem nastavili bismo predstavljanje dokumentacijskih fondova Muzeja za umjetnost i obrt. Razumijevajući važnost razmjene mišljenja stručnjaka iz prakse prikazat ćemo način obrade i strukturu baza podataka Videoteka MUO i Dokumentacija izložbi MUO. Prikazane baze moći će poslužiti kao polazna točka drugim muzejima i ustanovama za razvoj vlastitih struktura i načina obrade istih materijala u čemu će im Dokumentacijska i Informatička služba MUO rado pomoći. 

Strateški marketinški plan turizma instrument je za osmišljeno i djelotvorno upravljanje brojnim elementima koji čine cjelovitu koncepciju marketinga turističkih odredišta: od vizije i pozicioniranja do proizvoda, ciljnih tržišta, kanala distribucije i promotivnih aktivnosti.  
On odgovara na pitanja: o KAKVOM je odredištu riječ  
                                      ŠTO ona nudi kao turistički doživljaj  
                                      KOMU i GDJE to nudi  
 

O KAKVOM JE ODREDIŠTU RIJEČ  
Turopolje je dio Posavine južno od Zagreba, omeđeno desnom obalom Save na sjeveroistoku i Vukomeričkim goricama na jugozapadu. To je ravnica koju raspolavlja rijeka Odra s pritokom Lomnicom. Glavno središte područja od 552 kvadratna kilometra je Velika Gorica koja status grada dobiva 1995.god.  
Povijesna regija Turopolje zajedno sa Samoborsko-jaskansko-plješivičkim krajem, zatim Žumberkom, dijelom Prigorja, dijelom Hrvatskog zagorja, te dijelom Pokuplja, Posavine i Moslavine – čini Zagrebačku županiju.  

ŠTO-GDJE- KOMU TUROPOLJE NUDI KAO TURISTIČKI DOŽIVLJAJ  
Turistička resursna osnova navedene regije je bogata - od raznolikih prirodnih bogatstava do kulturno povijesne baštine; o njenoj će  iskoristivosti  prvenstveno biti govora u ovom izlaganju.  
Prirodne resurse čine: ravnice, šume rijeke (pogodno za razvoje seoskog, lovnog i ribolovnog turizma)  
Kulturnso povijesnu baštinu/resurse čine:  

1. plemenitaške kurije (drvene ili zidane), seoske drvene kuće (čardaci ili prizemnice, iže) – ruralna stambena arhitektura  
2. jedanaeset (11) drvenih kapelica, zidane crkve – ruralna sakralna arhitektura  
3. grad-utvrda ( Stari grad Lukavec)  
4. arheološko nalazište iz rimskog perioda (Arheološki park Andautonija kod Ščitarjeva)  
5. zavičajni muzej - Muzej Turopolja (tzv. Gradska vijećnica u centru grada Velike Gorice) 

Svi navedeni elementi predstavljaju raznolike turističke atrakcije, a zajedno s povoljnim geoprometnim položajem i neposrednom blizinom grada Zagreba (kao najvećeg i najbližeg emitivnog tržišta) omogućuju ovom području razvoj izletničko – rekreacijskog turizma, s kulturnom baštinom kao njegovim bitnim dijelom; sve u cilju razvijanja kulturnog turizma koji je, na ovome području, potrebno promišljeno i strategijski razviti i osmisliti.  

Za njegov razvoj i osmišljavanje nije odgovorna, niti je jedina dužna, Turistička zajednica grada Velike Gorice, već je potreban interdisciplinaran pristup i zajednička suradnja stručnjaka s područja turizma, marketinga, ugostiteljstva, prometa, te društveno-humanističkih znanosti (povijesničara, arheologa, etnologa, muzeologa).  
 

Europska mreža o baštini (HEREIN) je permanentni informacijski sustav, koji okuplja tijela državne uprave europskih zemalja, zadužena za zaštitu kulturne baštine. Pravo uključenja u projekt HEREIN ima svaka zemlja potpisnica Europske  kulturne konvencije (ETS 018). 

Ciljevi projekta: 
- olakšati pristup kulturnoj baštini i informacijama o njoj uz pomoć suvremene informacijske tehnologije; 
- osigurati stalni interaktivni informacijski sustav o kulturnoj baštini namijenjen kako upravnim tijelima, stručnjacima i ostalim sudionicima u baštinskim djelatnostima, tako i najširoj javnosti 

Pokrenut od Vijeća Europe 1999. godine i zamišljen kao vremenski ograničen projekt, HEREIN je danas prerastao u informacijski sustav neograničena trajanja, koji se od inicijalnih šest (6) proširio na dvadeset pet (25) europskih zemalja: Armeniju, Belgiju, Bugarsku, Bjelorusiju, Cipar, Estoniju, Francusku, Gruziju, Hrvatsku, Irsku, Italiju, Latviju, Litvu, Luksemburg, Mađarsku, Makedoniju, Moldaviju, Norvešku, Poljsku, Rumunjsku, Sloveniju, Španjolsku, Švedsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajinu. 

Hrvatska se u ovaj projekt uključila koncem 2001. godine, a zastupa ju Ministarstvo kulture, koje je time steklo status člana mreže HEREIN. Ministarstvo imenuje nacionalnog korespondenta, čije su glavne zadaće priprema i ažuriranje nacionalnog izvještaja o upravljanju kulturnom baštinom, te sudjelovanje na godišnjim sastancima koje organizira Vijeće Europe. 

Okosnicu ovog on-line sustava (URL: http://www.european-heritage.net/) čini komparativna baza podataka o nacionalnim baštinskim politikama država potpisnica Europske kulturne konvencije. Pripremanje tzv. nacionalnog izvještaja, koji se potom integrira u bazu podatka, zadaća je nacionalnog korespondenta. U sadržajnom smislu, izvještaj pokriva široki raspon tema s područja zaštite graditeljske i arheološke kulturne baštine, kako je ona definirana konvencijama iz Granade (1985) i La Vallette (1992), grupiranih u devet (9) skupina (Promjene odnosa prema baštini; Činitelji (pravne i fizičke osobe); Financijska politika; Znanje i zaštita; Konzervacija i upravljanje; Pristup i interpretacija; Digitalizacija; Statistički podaci; Svjetska baština). Tehnički, izvještaji se pripremaju u Word-u, u posebno priređenim obrascima sukladnima strukturi baze podataka. Nacionalni korespondent dostavlja tako priređen izvještaj u digitalnom obliku (e-mailom ili na disketi) administratoru baze podataka, koji ga, nakon verifikacije, konvertira u XML format i učitava u SDX bazu podataka. 
U tijeku je razvoj drugih pomagala koja će omogućiti lakše upravljanje mrežnom stranicom i ažuriranje podataka izravno na samoj stranici (XML DTD i prirednik, web-sučelje). 

Osim opisane baze podataka, u izlaganju će biti predstavljeni i drugi sadržaji ovog informacijskog sustava, kao što je portal koji nudi pristup relevantnim računalnim bazama podataka i Internet stranicama, ili višejezični tezaurus (englesko-francusko-španjolski) koji obuhvaća terminologiju s područja graditeljske i arheološke baštine, sadržanu u nacionalnim izvještajima zemalja članica. 
 

Marija Laszlo 
Renata Holcer 
Jasna Jednačak  
Narodna knjižnica i čitaonica Sisak, Rimska bb  
tel. 044 521 052 fax: 044 521527  
email:nkc-sisak@sk.tel.hr  
 
 

Načela su sveobuhvatne  obavijesne podgradnje, kratko nazvane GII, prema engleskome izričaju global information infrastructure, zadnjih desetak godina neizostavni dio svake rasprave  o društvu uopće, a posebice o sadašnjosti i budućnosti knjižničarstva, knjižničara i knjižnica.  

Načela su kratko i jasno izložena ovako: sveobuhvatna je obavijesna podgradnja više od mreže svih mreža (Interneta). Ona je cjelokupnost sustava širom svijeta koji objedinjuju pet temeljnih sastavnica: priopćajne mreže (communications networks) kao što su telefonske i satelitske mreže, informacijsku opremu uključujući strojne sustave, televiziju i telefone, obavijesna izvorišta kao što su učila, zdravstvene datobaze,  zabavni i poslovni sadržaji, primjene kao što su telemedicina, elektronična trgovina, digitalne knjižnice i ljude svih razina obrazovne i stručne spreme.  

Sveobuhvatna obavijesna podgradnja ne čeka na poticaje vlasti premda je novčana potpora uvijek dobrodošla. Kad je 1995. godine u sisačko-moslavačkoj županiji počela obnova ratom oštećenih  malih knjižnica, svaka je od njih dobila osobni stroj. Stručna je služba trebala odlučiti kako će te strojeve primijeniti. Nijedan knjižnični sustav koji  su tada rabile veće hrvatske knjižnice nije se mogao učinkovito primijeniti jer nije bilo podgradnje u današnjem smislu.  

Stručna je služba odlučila oblikovati vlastiti knjižnični i obavijesni sustav koji bi omogućio: 1. da se uobičajene knjižničarske vrjednote i vještine primjenjuju prilagođene strojnoj obradi građe, 2. da se knjižničari u malim knjižnicama postupno strojno opismenjuju jer je usput trebalo ujedno obnavljati i smještati knjižnične zbirke 3. da uređena knjižnična zbirka bude i strojno obrađena i dobije obilježja suvremenih knjižnica:  strojne kataloge uobličene na način OPAC-a i ujednačenu sadržajnu obradu, suvremeno strojno poslovanje s posudbom preko prugastih oznaka, 4. da knjižnična primjena bude osuvremenljiva i da se po potrebi lako dopuni i prelazi sa starije tehnološke razine na noviju, 5. da sustav malih županijskih  knjižnica postane mreža s jasnim smjernicama za oblikovanje  knjižničnih zbiraka, nabavu, vrjednovanje, odabir i otpis građe i 6. da knjižničari postaju učeća zajednica koja će svoje zbirke predstaviti na WEBPAC-ima te zavisno od potreba svoje zajednice  birati i omogućiti dostup građi izvan zidova vlastite knjižnice.  

 
U radu će se opisati eksperiment koji su autori proveli u razdoblju od listopada 2001. do listopada 2002. godine na primjeni triju različitih zapisa (Dublin Core, ONIX i UNIMARC) u suradnji s elektroničkim knjižarama u Hrvatskoj koje su se odazvale pozivu za suradnjom.  
Cilj eksperimenta je utvrditi do koje su mjere različiti zapisi kompatibilni s programskim podrškama elektroničkih knjižara u Hrvatskoj, te što se nakladnicima koji su spremni sami ili uz pomoć knjižničara izrađivati zapise može preporučiti za rad u budućnosti. 
Dugoročni je cilj omogućiti što bolju mrežnu dostupnost tiskanih i elektroničkih publikacija nakladnika i baštinskih institucija koje se bave nakladništvom.  

Jelica Leščić 
Maja Cvitaš  
 
 

Široko rašireni klasifikacijski sustavi podliježu kontinuiranoj reviziji koja obuhvaća dopune i proširenja pojedinih predmetnih skupina ili njihovu potpunu izmjenu, a u skladu s rastom i razvojem znanja i/ili promijenjenim pristupom pojedinim predmetnim područjima.  

U radu se razmatraju izmjene i dopune u Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji općenito (glavne i  pomoćne tablice) i posebno u skupini 2 Religija i teologija (revidirane tablice objavljene su u Extensions and corrections to the UDC 2000.),  pri čemu je posebno naglašen i obrazložen fasetirani pristup ovom predmetnom području. Fasetirani pristup temelji se na načelima Ranganathanove klasifikacijske sheme (Klasifikacija s dvotočkom) koja polazi od pet faseta kao pet osnovnih kategorija unutar kojih se mogu svrstati svi pojmovi, a uvodi se pri suvremenim revizijama pojedinih stručnih skupina Univerzalne decimalne klasifikacije.  

Implementacija revidiranih tablica, reklasifikacija postojećih zapisa i izrada konkordancija raspravljaju se temeljem provedbe tih postupaka u računalnom knjižničnom sustavu HAZUKS Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.  

Sve promjene provode se kroz normativnu datobazu – datobazu preglednih klasifikacijskih i predmetnih jedinica – putem koje se i pretražuje bibliografska datobaza na web-u, a o modelu realizacije datobaze ovisi način na koji će se promjene zabilježiti.  

Izgradnja normativne i bibliografske datobaze podržana je sustavom ISIS – WIN i formatom UNIMARC (A, B) za unos i prikaz podataka. Prikazana je i struktura normativnog i bibliografskog zapisa temeljem primjera preuzetih iz online kataloga HAZUKS-a koji je dostupan na web-u (www.hazu.hr).  
  

Zbirka «Biblioteca civica» je danas knjižnica formirana pod istim imenom 1892. godine. Sadrži dio fonda stare Isusovačke, odnosno javne gimnazijsko-gradske knjižnice i darovnice brojnih riječkih obitelji. Fond ove zbirke ima oko 13.000 jedinica, odnosno 10.000 naslova, a 70 % fonda su izdanja tiskana do 1835. godine. Od 1922. do 1948. godine izrađeni su i vođeni katalozi na listićima prema pravilima Središnje nacionalne knjižnice iz Firenze. Izrađen je autorski (abecedni) i predmetni katalog u obliku knjižica – sveščića, tj. tiskani formulari - listići sa stalnim rasporedom rubrika pisani su najvećim dijelom strojom ili vrlo čitkim rukopisom. Svaka knjižica ima posebne korice i smještena je u odgovarajuće konstrukcije ormarić s pretincima. Jezik kataloga je talijanski. Nažalost u predmetnome katalogu tijekom vremena, a najvjerojatnije pred 20-tak godina, nestala su dva svežnjića i to: «Fiume» što je zapravo katalog zavičajne zbirke «Fluminensia» unutar fonda zbirke «Biblioteca civica» i «Magyar». Zbirka «Biblioteca civica» proglašena je spomenikom kulture (kada ????). Budući su katalozi postali ugroženi od neodgovornih korisnika odlučili smo ih zaštiti. Prigodom obilježavanja 370. obljetnice osnivanja i kontinuiranoga rada Sveučilišne knjižnice Rijeka ovi katalozi su dobrotom INA industrija nafte d.d. Zagreb u INDOK-u INA Rafinerija Rijeka mikrofilmirani. Korisnici nisu najbolje primili pretraživanje kataloga na mikrofiševima. Obrada u mrežnoj inačici programa Crolist tražii prema našem iskustvu najmanje punih pet godina rada iskusnoga i tom fondu sa znanjem i iskustvom primjerena dipl. knjižničara, što je  u uvjetima smanjenoga i ograničenoga broja zaposlenika nemoguće izdvojiti. Vlastita ili posebna sredstva u iznosu od 400.000 Kn potrebna da se taj projekt ostvari nije realno očekivati od potencijalnih finacijera (Ministarstvo kulture, Grad, Županija). Stoga smo potražili mogućnost bržega, jeftinijega i barem jednako učinkovitoga načina korištenja ovih kataloga. Koristeći ujednačen način izrade listića s jedne strane i s druge strane primjenivši dostignuća suvremene tehnologije čitanja i digitalizacije teksta pronašli smo u suradnji s tvrtkom Mikrokoop iz Varaždina mogućnost da se to i ostvari na način da svi listići budu skanirani, indeksirani i u odgovarajućem programu koji je za tu svrhu izradila ova tvrtka obrađeni. Ovi katalozi su obrađeni kako bi se mogli koristiti, odnosno pretraživati kao autorski i predmetni katalog koristeći u njima već zapisane autore i primjenjene predmetnice. Tako obrađene kataloge postavili smo na mrežni server koji omogućuje njihovo pretraživanje preko mrežnih stranica Sveučilišne knjižnice Rijeka gdje je uz elektronički (Crolist) katalog postavljena ikona za skanirani katalog «Biblioteca civica» prikazana kao pečat te knjižnice iz vremena njezina nastanka krajem XIX. stoljeća. Trošak za taj opseg posla je daleko manji od gore naznačena troška pretpostavljene obrade građe. Sada svatko na mreži može pretraživati ova dva kataloga zbirke «Biblioteca civica» zasigurno na brži način ili barem na način kao da lista njezine stare kataloge i dobiti podatke koji se opsegom ne razlikuju mnogo od podataka sadržanih u programu Crolist. Time smo ovim katalozima iz početka XX. stoljeća udahnuli novi život, njih same zaštitili smjestivši ih u isto nadamo se uskoro dobro kondicionirano spremište gdje je i sam fond Zbirke, korisnicima u kratkome vremenu i na suvremen način ponudili informacije o građi i pritom racionalno potrošili ne velika sredstva dobivena za taj projekt od Grada Rijeke. Mišljenja smo a i za to ovo izlaganje nudimo na ovome skupu: Arhivi, knjižnice, muzeji da je to primjer kojega bi mogle slijediti i druge knjižnice kod kojih se daju iskoristiti postojeći i dobro izrađeni stari katalozi. Ovime se potvrđuje ona izreka starih Latina da dvostruko daje onaj tko odmah daje, Ranganathanova da je najbolje neprijatelj dobroga, a mi bismo dodali da se i s daleko manjim novcem može postići isti cilj ako se koriste sve mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju od suradnje sa specijaliziranim informatičkim tvrtkama do osobnoga napora kako što brže prevladati postojeće stanje uz korištenje svih resursa u koje zaista spadaju i svi oni napori koje su knjižnice učinile u svom povijesnome hodu.  

Seminar "Arhivi, knjiľnice, muzeji", koji se ove godine priprema u  
organizaciji muzeja,  adekvatna je prigoda da se predstavi Filatelistički  
odjel HT muzeja koji svojim karakteristikama  pripada u područje interesa  
svih triju institucija - arhiva, knjiľnica i muzeja, a u Hrvatskoj se nalazi  
"pod kapom" muzeja.  

Specifičan je razvoj ovog odjela koji je od samog početka usko vezan uz  
razvoj  Muzeja u kojem se nalazi, ali između svih zbirki Muzeja, njegova  
građa najizrazitije oslikava i društveno-političke promjene kroz koje je  
Hrvatska prolazila.  

Nakon ąto je Republika Hrvatska uspostavljena i međunarodno priznata, u  
Muzej pristižu ogromne količine filatelističke građe koja se s jedne strane  
odnosi na novo uspostavljenu produkciju poštanskih maraka Republike  
Hrvatske, a s druge strane su to poštanske marke svih zemalja članica UPU-a  
(Svjetskog poštanskog saveza) koje razmjenom prispjevaju u Hrvatsku, tj.  
njenu poštansku upravu (HP), a čuvaju se u Hrvatskom muzeju pošte i  
telekomunikacija.  

Zbog specifičnosti građe, javio se problem  spremanja i inventiranja  
novoprispjelih materijala.  Nakon sakupljenih brojnih stručnih europskih i  
svjetskih iskustava s tog područja nove su zbirke organizirane, a  
uspostavljeno je i inventiranje u programu PROMUS.  

Iako su u HT muzeju , pa i u Filatelističkom odjelu, prisutni problemi  
premalog broja zaposlenih i nedostatak prostora, inventarizacija  
filatelističke građe se vrši redovito, a materijali Filatelističkog odjela relativno su često  izloľeni u prostorima drugih muzeja i galerija u Zagrebu i drugim mjestima Hrvatske, u poštanskim  
dvoranama ili na  međunarodnim filatelističkim izložbama.  

Sanja Markušev Jelačić 
Boris Jurinić 
Odsjek za INDOK kulture  
Zavoda za kulturu  
Ministarstva kulture  
  

Ivo Maroević  
Katedra za muzeologiju  
Odsjek za informacijske znanosti  
Filozofski fakultet u Zagrebu  
e-mail: ivo.maroevic@ffzg.hr  
 
 

Održivi razvoj u zaštiti kulturne baštine je kontrolirani razvoj, ograničen tako da ne izaziva njezinu degradaciju. On  pretpostavlja poznavanje resursa baštine, njihovo iskorištavanje do odredivih granica i ograničavanje razvoja u cilju njihova očuvanja. Kulturnu baštinu čine: kulturni krajolik, povijesne cjeline, pojedinačne građevine i pokretna baština. Njezine vrijednosti prepoznajemo kao starosne, povijesne, kulturne i emotivne. Autentičnost povijesnih struktura jedna je od temeljnih vrijednosti. 

Ograničenja u iskorištavanju kulturne baštine, ili elemente održivog razvoja, promatramo na više razina.  

Na razini  krajolik ona se  odnose na izgradnju prometnica, industrijskih i energetskih postrojenja i na opseg  poslovne, turističke i stambene izgradnje. Razlikujemo urbane i ruralne povijesne cjeline. U urbanim se cjelinama ograničenja odnose na promet, promjene sadržaja i novu izgradnju koja mijenja sliku grada, u ruralnima sredinama novu izgradnju, parcelaciju zemljišta i prometnice, obradu tla i na odnos prema krajoliku. Na razini pojedinačne građevine ograničenja su u procesima revitalizacije, a odnose se na promjenu namjene i oblikovanja, infrastrukturu, fiziku i konstrukciju građevina, organizaciju prostora i uspostavu odnosa vanjštine i unutrašnjosti. Pokretnoj baštini ograničavamo uvjete uporabe da bi se predmetima produžio vijek trajanja.  

Održivi razvoj kulturne baštine razmatra se interno i eksterno. Interno, u smjeru svjesnog amortiziranja ili uklanjanja uzroka propadanja i eksterno, unošenjem zadanih  ograničenja u planove i programe razvoja. U okvirima zadanih parametara pronalaze se sadržaji i rješenja i amortiziraj pritisci tumačenjem i sumiranje posredne dobiti za zajednicu kao cjelinu.  

Koncept održivog razvoja u zaštiti kulturne baštine različit je od onoga u zaštiti prirode. On se usmjerava prema stimuliranju uporabe kulturne baštine u cilju očuvanja primjerenog odnosa materijalnog i duhovnog, važnog za kulturni identitet ljudi. Održivi se razvoj temelji na resursima kulturne baštine koji su važni za opstojnost čovjeka. 
.  

U radu se pokazuje promjena koncepata korištenja programske podrške u globalnom informacijskom okruženju. Razvitkom Interneta, web-servisa te njihovog integriranja s mobilnim uređajima, otvorene su  mogućnosti stvaranja web aplikacija i aplikacija za mobilne uređaje. U radu je prikazana prednost takvih aplikacija nad klasičnim aplikacijama.  Navedene prednosti biti će prikazane na konkretnim (razvijenim) projektima: «Studomat», «WAP-portal», «Forum».  

Iva Melinščak Zlodi  
Knjižnica Instituta Ruđer Bošković, Zagreb  
  

Postupak publiciranja u znanosti se ni danas, u 21. stoljeću, nije oslobodio specifičnosti "Gutenbergove ere". Objavljivanje znanstvenog rada je skup i dugotrajan proces, autori ustupaju autorska prava nad svojim radovima bez naknade, cijene znanstvenih časopisa i prihodi izdavača rastu, a mogućnost knjižnica da pretplate i nabave svu potrebnu časopisnu literaturu je sve manja.  

Iako se razvojem informacijske tehnologije otvorio prostor za mnogo efikasnije oblike diseminacije znanstvenih informacija, nove mogućnosti nisu još u potpunosti iskorištene.  
Postojeći elektronički časopisi i baze podataka uglavnom preslikavaju svoje tiskane prethodnike. Prijelazom u novi medij struktura znanstvene komunikacije nije bitno promijenjena.  

U protekle tri godine pokrenute su neke inicijative kojima je cilj promijeniti dosadašnje obrasce znanstvene komunikacije (SPARC, Public Library of Science). Najnovija je Budapest Open Acces Initiative, koju je početkom ove godine pokrenuo Institut otvoreno društvo. Cilj ovih inicijativa je: slobodan pristup svim znanstvenim informacijama, za sve, što brže i po što nižoj cijeni. Kao najlakši način da se to postigne preporučuje se izgradnja globalne distribuirane mreže elektroničkih arhiva (e-print/preprint arhivi, repozitoriji) u kojima bi autori sami pohranjivali svoje radove (engl. self-archiving).  

Open Archive Initiative (OAI), pokrenuta 1999. godine, nudi okvir (zasnovan na Dublin Core osnovnom skupu metapodataka) unutar kojeg je moguće ostvariti interoperabilnost takvih distribuiranih arhiva.  

Otpori ovakvom rješenju su mnogostruki: najčešće od strane komercijalnih izdavača, ali i sami znanstvenici sporo uviđaju prednosti novog načina pristupanja znanstvenim informacijama. Treba ipak naglasiti da danas djeluje nekoliko značajnih elektroničkih arhiva iz raznih područja znanosti, a najznačajniji je svakako Los Alamos elektronički arhiv, (arXiv.org, pokrenut 1991.) koji je postao najvažniji forum za razmjenu informacija iz područja teoretske fizike.  

Često se naglašava uloga knjižnica u promicanju slobodnog pristupa među svojim korisnicima. Sve gore navedene inicijative predlažu upravo knjižničarima da na sebe preuzmu odgovornost za pokretanje i promicanje elektroničkih arhiva.  

Damir Pavelić  
Mirna Willer 

Realizacija projekta EJOL - Electronic Journals Online Library pokrenuta je početkom 2002. godine, a financirana je od strane Ministarstva znanosti i tehnologije kao jedan od Projekata primjene informacijske tehnologije. Ideja o izgradnji baze elektroničkih časopisa nastala je već 1997.g., no zbog nedostatnih financijskih sredstava njena realizacija prije nije bila moguća.  

Cilj projekta je izgradnja baze koja će preko jedinstvenog Web sučelja korisnicima osigurati pristup brojnim elektroničkim znanstvenim časopisima  dostupnim preko Web-a.  
Osim znanstvenih elektroničkih časopisa baza okuplja preprint arhive koje su značajan izvor besplatnih znanstvenih informacija, te hrvatski tisak. Poseban značaj dat je domaćim znanstvenim časopisima koji su uglavnom nepoznati međunarodnoj znanstvenoj zajednici i ne nalaze se u drugim sličnim bazama.  

Razina dostupnosti cjelovitog teksta pojedinog časopisa naznačena je grafičkim simbolom, a posebna mogućnost je označivanje tekuće tiskane pretplate određene knjižnice. Zamišljena je implementacija baze na razini Hrvatske u smislu uključivanja knjižnica u projekt koje će imati vlastito sučelje kao i mogućnost administriranja svoje elektroničke i tiskane pretplate časopisa. Na ovaj način korisnici vide kojim časopisima imaju pravo pristupa na razini matične Institucije.  

Pregledavanje časopisa je moguće prema znanstvenom prodručju, a pretraživati se može prema naslovu, izdavaču, ISSN-u, ključnim riječima na hrvatskom i engleskom jeziku i kratici naslova. Također postoji mogućnost pregledavanja prema citatnim bazama podataka, a posebno su naznačeni časopisi koji imaju međunarodnu recenziju. Osiguran je i direktan pristup na najnoviji broj časopisa i upute za autore.  

Prikupljanjem elektroničkih časopisa u bazu znanstvenici na jednom mjestu mogu pronaći i koristiti cjeloviti tekst radova velikog broja besplatno dostupnih časopisa koji su zbog raspršenosti nepoznati većem broju korisnika.  
EJOL je baza dostupna svim članovima hrvatske istraživačke i akademske zajednice kao i široj javnosti.  

Baza je podržana standardom UNIMARC  
  
  

Irena Pilaš 
Nacionalna i sveučilišna knjižnica  
Zagreb, Hrvatske bratske zajednice 4  
  

Kada se govori o dostupnosti službenih publikacija na Internetu, svakako treba istaknuti značenje GILS-a. The Government Information Locator  Service razvijen je u Sjedinjenim Američkim Državama da posluži kao mehanizam za pronalaženje i opisivanje izvora državnih informacija i pomaže javnosti u pristupanju vladinim informacijama. Zapisi GILS-a pronalaze niz javno dostupnih službenih izvora informacija, uključujući pretraživače na Internetu, tiskane publikacije i  posebne zbirke.  

GILS program počeo se razvijati 1994. godine, najprije u SAD-u, pri U.S. Department of Commerce, a započeo je s radom i primjenom 1995 godine. Nakon SAD-a, najviše su GILS  razvijale Kanada i Australija. S njim je usko povezan i Global Information Locator Service koji je nastao pod pokroviteljstvom najrazvijenijih zemalja svijeta.  

Profil GILS zahtjeva da GILS sustav lokatora podržava Z39.50 standard za pronalaženje informacija.  

U radu će se istaknuti i prikazati razvitak GILS –a i njegova primjena u svijetu, a u svezi dostupnosti državnih informacija i službenih publikacija.   
  

Špela Pogorelec

OGLAŠAVANJE I SVAKODNEVNI ŽIVOT

Na radionici će ukratko biti prezentiran utjecaj oglašavanja u svakodnevnom životu, prvenstveno s aspekta etnologije i kulturne antropologije. Zbog sveprisutnosti oglašavanja i enormnog broja multimedijalnih marketinški usmjerenih poruka došlo se na ideju otvaranja muzeja oglašivanja u Sloveniji Kao primjer sadržaja takvog muzeja, bit će ukratko predstavljen Muzej oglašivanja u Parizu. Sama realizacija muzeja oglašivanja izuzetno je ovisna o financijskim faktorima.
Diskusija će biti usmjerena na opoziciju globalnog i lokalnog u oglašavanju u Sloveniji i (u suradnji s učesnicima radionice) u Hrvatskoj. Fokus će biti na kulturnom kontekstu a ne toliko na ekonomskoj i političkoj situaciji, iako su sva tri povezana. Kao zaključak radionice očekuje se iznošenje specifičnosti kulturnog prostora i analogno tome, odgovarajuće multimedijsko oglašavanje, te njihov značaj u svakodnevnom životu.

  

Tihana Stepinac Fabijanić 
Zavod HAZU  
Rijeka, Ružićeva 5  
petar.fabijanic@ri.tel.hr   
  

Hrvatska ruralna područja nose mnoge potencijale – dugotrajna zapuštenost i sve veća napuštenost tih područja uvjetovala je propadanje tradicijskih vrijednosti i baštine, no dijelom i njen opstanak u izvornom obliku.  

Kako Hrvatska može iskoristiti te potencijale i ponuditi turističkom tržištu dodatne sadržaje i traženu kvalitetu autohtonih ruralnih ambijenata, a pri tom očuvati svoje kulturno nasljeđe?  

Potrebno je razvijati seoski turizam i ponudu u ruralnom ambijentu (boravak u seoskim domaćinstvima i u objektima autohtonog graditeljskog nasljeđa, s ponudom domaće hrane i  drugih lokalnih proizvoda). Na taj način otvara se velika mogućnost korištenja postojećih objekata u ruralnim sredinama – onih koje nisu u upotrebi ili su samo djelomično nastanjeni, kao i prilika za obnovu graditeljskog nasljeđa, jer mnogobrojni objekti, pa i  čitava sela, stoje neiskorišteni i  propadaju. Time se stvara dodatna mogućnost otvaranja novih radnih mjesta (u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, poljoprivredi, obrtima,  graditeljstvu itd.). Istovremeno, obnavljaju se stari zanati i druga znanja i vještine vezana uz tradiciju, a baština postaje dio prepoznatljive kulturne ponude.  

Sve veći interes u svijetu za takvom ponudom u okviru tzv. kulturnog turizma pruža realne mogućnost za korištenje i promociju takvih programa u Hrvatskoj. Nekoliko projekata razvoja turizma u ruralnim područjima već je pokrenuto – o njima se govori u ovom prilogu, kao i o načinu povezivanja i promocije takvih programa u zemlji i na međunarodnom planu.  

Tel. 01 3909 666 
Fax. 01 3909 667 
Email: renata.tomljenovic@iztzg.hr 

Fragmentacija turističke potražnju tijekom posljednje dekade dovela je do pojave tzv. specijaliziranih oblika turizma, među kojima se  posebno ističe porast potražnje, ali istovremeno i ponude, kulturnog turizma. U tako konkurentnom okružju uspješnost destinacije kulturnog turizma ovisi o planiranju njegovog razvoja pri čemu je potrebno uzeti u obzir ne samo potrebe turističke industrije odnosno prirodu turističke potražnje, već i potrebe kulturnog sektora.  Postavlja se pitanje kako kulturni proizvod učiniti privlačnim turistima a da pri kulturne institucije pri tome ne gube kontrolu i autentičnost, kojim mjerama potaknuti kulturne institucije na sudjelovanje u turističkoj ponudi te kako usuglasiti često kontradiktorna očekivanja kulturnog i turističkog sektora u razvoju ove vrste turizma.  Cilj je prezentacije odgovoriti na ova i slična pitanja primjerima kako iz drugih zemalja tako i iz Hrvatske. 
 
 
 

  
Muzej za umjetnost i obrt jedan je od prvih hrvatskih muzeja koji je imao svoje Internet stranice. Uz sudjelovanje u projektu Hrvatski muzeji na Internetu koji je pokrenuo Muzejsko dokumentacijski centar, MUO se na Internetu predstavio i velikim kulturološkim projektima - izložbama Bidermajer u Hrvatskoj i Historicizam u Hrvatskoj. Nakon perioda stagnacije u planu je izrada novih, drugačije koncipiranih web stranica Muzeja. 
U izlaganju će biti razložen proces izrade stranica Muzeja za umjetnost i obrt, te će se osvrnuti na specifične potrebe  “muzejskih stranica” i zahtjeve pojedinih grupa korisnika (građanstvo, sponzori, muzejski radnici, druge kulturne ustanove). Obzirom da će se ovaj projekt odvijati u fazama, objasnit će se pojedini koraci u postavljanju naših stranica na poslužitelj, te njihov vjerojatni razvoj u budućnosti. 
. 
 
 

Zbog sve većeg broja digitalnih zbirki raznih kategorija, evidentna je potreba za pridržavanjem postojećih standarda i smjernica, kao i za usvajanjem iskustava nastalih kroz praktične projekte koji u svom središtu imaju oblikovanje digitalnih zbirki, te postupke i metode postizanja i utvrđivanja njihove kvalitete. Koji su mogući indikatori kvalitete digitalnih zbirki? Mogu li pojedini segmenti poput cjelovitih zbirki, samih objekata digitalnih zbirki ili metapodataka biti indikatori kvalitete? Različite ustanove u svijetu imaju različite poglede na sam koncept utvrđivanja kvalitete, kao i na metode kojima se ona postiže i mjeri. Uočljiv je i pozitivni trend razvoja sve većeg broja benchmarka koji bi trebali pomoći oko utvrđivanja indikatora kvalitete i njihovog mjerenja. Ovaj rad će pokušati predstaviti nekoliko pogleda na temu postizanja i utvrđivanja kvalitete oblikovanja digitalnih zbirki.  
 
 
 

  
S razvojem informacijske tehnologije rastu i mogućnosti distribucije vizualnih izvora prema široj zajednici, a upravo su muzeji najznačajniji izvor i pružatelj takvog sadržaja. Posebice je važna mogućnost distribucije prema akademskoj zajednici te integriranje muzejskih sadržaja u nastavu i znanstveno-istraživački rad. Uz discipline koje su tradicionalno okrenute vizualnim izvorima (povijest umjetnosti i arhitektura), sve više disciplina (povijest, sociologija, etnologija...) prepoznaje vizualne zbirke kao izvore čitavog niza informacija i značenja, koji mogu poduprijeti njihova istraživanja i edukaciju.  

Još se nedavno u muzejima smatralo kako će se digitalizacija slika iz njihovih zbirki biti njihov konačan cilj u informatizaciji vizualnih zbirki. Danas se nastojanja i razvojni projekti kreću u smjeru kooperativnog povezivanja koje će omogućiti razmjenu informacija i slika te  pristup različitim udaljenim zbirkama. 

U izlaganju će biti obrađeni ključni pojmovi i problemi vezani uz vizualnu dokumentaciju u muzejima te će se ukazati na promjene njenih osobina i uloge uzrokovane novim oblicima obrade, pohrane i diseminacije, posebice primjenom integriranih muzejskih informacijskih sustava te utjecajem Interneta kao dominantnog modela diseminacije digitalnog sadržaja. 

U skladu s analizom različitih profila zbirki vizualne građe (primjeri za muzeologiju, povijest umjetnosti, arhitekturu), utvrdit će se njihove zajedničke i specifične osobine, što će omogućiti razvitak generičkog modela podataka te implementiranje lokalnih različitosti bez narušavanja interoperabilnosti među zbirkama. U radu će se posebna pažnja posvetiti Webu kao ključnom mjestu pristupa zbirkama vizualne građe te će se naznačiti perspektive u razvoju i uporabi informacijskih sustava za upravljanje i distribuciju vizualne građe u digitalnom obliku. 
 

  
 

Vrh stranice

 
 

 

Vrh stranice

 
 

Početna stranica AKM